Alpaka ili lama? Najvažnije razlike

Brza usporedba

Tko se žuri, najvažnije točke naći će u ovoj tablici. Ispod nje objašnjavam svaku pojedinačno.

Uši odmah otkrivaju

Najjasnije obilježje nalazi se na glavi. Alpakine su uši kratke, ravne i završavaju šiljasto, gotovo poput malih kopalja. Lamine su uši duže i savijaju se prema unutra, zbog čega se često spominje usporedba s bananama. Ako zapamtiš samo jednu stvar, neka bude ova: kratke ravne uši znače alpaku, duge savijene uši znače lamu. (Britannica; Rutgers NJAES)

Veličina i težina

Lama je najveća domaća južnoamerička deva. Teži 130 do 270 kg, u grebenu mjeri 100 do 115 cm, a s podignutom glavom doseže oko 1,80 m. Alpaka je sa 48 do 90 kg i oko 90 cm visine u ramenima znatno manja. Kad stoje jedna uz drugu, uši ti više uopće ne trebaju da ih razlikuješ. (Animal Diversity Web; Rutgers NJAES)

Po životnom vijeku obje su vrste blizu. Alpake obično dožive 15 do 20 godina, najstarija dokumentirana životinja doživjela je 28. Lame dožive 15 do 25 godina, neke i više od 30. (Wikipedia)

Zašto se drže

Ovdje se putovi najjasnije razilaze. Alpaka daje vlakno. Tisućljetnim uzgojem gotovo je potpuno izgubila gruba pokrovna dlaka. Njezino vlakno u prosjeku ima oko 22 µm i dovoljno je fino da se nosi izravno na koži. Lama je, naprotiv, oduvijek bila tovarna životinja i čuvar. Njezino runo uz finu poddlaku sadrži i grube osjene dlake od 35 do 60 µm te se prerađuje više u tepihe, užad ili filc. (Rappersberger 2018)

Kao tovarna životinja lama nosi otprilike četvrtinu do trećinu svoje tjelesne težine na udaljenosti od 8 do 13 km dnevno. Kao zaštita stada iznenađujuće je dobra. Jedan kastrirani mužjak ili neoparena ženka u opasnosti staje između stada i uljeza, diže uzbunu i kreće prema prijetnji. Protiv kojota, lisica i pasa lutalica to pouzdano funkcionira. Protiv medvjeda ili cijelog čopora ne. (Wikipedia „Guard llama“; Iowa State Extension)

Više o samom vlaknu, dakle o finoći, huacayi naspram surija i zašto se vuna alpake smatra hipoalergenom, pročitaj u članku Vuna alpake: zašto je to vlakno tako posebno.

Narav i priča o pljuvanju

Obje su vrste životinje koje bježe i drže distancu, a ne rođene maze. Alpake vrijede kao plašljivije i blaže, lame kao samouvjerenije i znatiželjnije. Zato je lama i bolji čuvar. Tko im prilazi, najbolje je da to čini mirno i sa strane, bez puno kontakta očima i nikad izravno straga. (discover-bavaria; alpacainfo)

A slavno pljuvanje? Ono se događa uglavnom među njima samima, kad razjašnjavaju hijerarhiju ili se svađaju oko hrane. Ljude pogađaju rijetko, i to najčešće samo kad ih netko pritišće. Prije toga gotovo uvijek stiže upozorenje: priljubljene uši i ispružen nos. Tko ga zna pročitati, ostaje suh. (Animal Diversity Web)

Pravi stručni pojmovi

U uzgoju životinje imaju vlastite nazive, koji uglavnom dolaze iz španjolskog. Mužjak se zove macho, ženka hembra. Kastrirani mužjak je kastrat, a ženka koja još nije parena maiden. Mladunče se zove cria, što na španjolskom znači dojenče. (Alpacas of Montana)

Mogu li se alpaka i lama križati?

Da, mogu. Sve južnoameričke deve, dakle alpaka, lama, vikunja i gvanako, imaju 74 kromosoma i mogu se međusobno križati. Križanac oca lame i majke alpake zove se huarizo (također llapaca), a životinje prve generacije su plodne. U ozbiljnom uzgoju za vlakno to međutim gotovo nema ulogu. Tko želi finu vunu, ostaje kod čiste alpake. (Wikipedia „Huarizo“)

Provjera mitova

Malo se o kojoj životinji priča toliko poluistina. Evo kratkog ispravka četiri takve:

• „Pa one stalno pljuju.“ Ne, gotovo samo jedne na druge. Na ljude samo kad ih se pritišće.
• „Alpake su agresivne.“ Naprotiv. Izbjegavaju sukob i blaže su od lama.
• „Smrde.“ Jedva. Runo ne sadrži lanolin, zato slabo miriše i blago je prema koži.
• „Alpake dobro plivaju.“ Baš i ne. Mokro runo brzo postaje teško, dobri plivači nisu. (Britannica)

Za kraj još jedan broj za sljedeću okladu: najskuplja alpaka svih vremena, mužjak „Snowmass Matrix“, promijenila je vlasnika 2010. za 675.000 američkih dolara. (Guinness World Records)